Rast kao uzrok propadanja malih i srednjih preduzeća

#Rast #Razvoj #preduzeće #biznis #businessMagazin #CrnaGora

Dva bitna pitanja su odnos rasta i menadžerskog kapaciteta kao i odgovor na novu konkurenciju koje preduzeće dobija.



Piše: Batrić Babović

Svako preduzeće ima namjeru da raste kako bi povećalo svoj profit, na efikasniji način zadovoljilo potrebe kupaca, iskoristilo ekonomiju obima, imalo bolji pregovarački položaj, postalo lider na tržštu i sl.. Rast prihoda od prodaje je na samom početku indikator uspješnosti poslovanja preduzeća.

Mala i srednja preduzeća u ranoj fazi rasta najčešće su veoma osjetljiva, kako finansijski tako i organizaciono. Ukoliko donosilac odluka nema adekvatan uvid o tome koliko preduzeće može da raste, ukoliko ne kontroliše tempo rasta i ne upravlja rastom, vrlo je moguće da će rast dovesti do propadanja biznisa. Dva bitna pitanja su odnos rasta i menadžerskog kapaciteta kao i odgovor na novu konkurenciju koje preduzeće dobija. Preduzeće se suočava i sa problemima moralnog hazarda i negativne selekcije, stabilnosti cijena, kontrole kvaliteta i manjkom kapitala. Rast se ostvaruje kroz strategije  trzišne  diverzifikacije ili ekspanzije. I jedna i druga između ostalog kao rezultat imaju povećanje konkurencije. U slučaju kada preduzeće uvodi nov prozivod na trzište, kao konkurenti se najčešće javljaju imitatori. Na odluku o uvođenju proizvoda koji je nov sa aspekta preduzeća ali ne i trzišta određuje i prisutnost konkurencije. Menadžer treba da zna na samom početku svoga poslovanja ko su mu konkurenti. U skladu sa rastom treba da predvidi rast konkurencije. Sadašnja i potencijalna konkurencija je jedna od ključnih detrminanti prilikom donošenja strategisjkih odluka i kreiranja strategija rasta.

Sa rastom preduzeća, normalno je da raste i broj aktivnosti koje je potrebno obavljati, pa samim tim  povećava se i broj zaposlenih. Postavlja se pitanje sa koliko predanosti će raditi novozaposleni i na koji način je najbolje njih motivisati? Pretpostavka je da u najvećem broju slučajeva neće imati istu motivaciju kao osnivači ili zaposleni koji su od početka u preduzeću, neće imati istu želju, moguće da neće dijeliti iste ideje ili biti nosioci kulture preduzeća. Iz toga razloga dolazi do zabušavanja na poslu, izbjegavanja obaveza i neprihvatanja odgovornosti. Da bi se spriječio problem moralnog hazarda i negativne selekcije, veoma je bitno da ljudi koji odlučuju o ljudskim resursima prepoznaju i regrutuju kvalitetne kadrove. Obzirom da u malom biznisu ovaj sektor ne postoji, menadžer-vlasnik je taj koji donosi odluke o regrutovanju i selekciji kardova. Problem izaziva i povećanje tražnje. Dešava se da preduzeće nije u mogućnosti da pruža kvalitetne proizvode i usluge, zbog nedovoljnog broja, preopterećenosti ili neznanja zaposlenih. To će dovesti do nezadovljstva kupaca, tako da će firma vjerovatno izgubiti klijente i oni će preći kod konkurencije. Kako organizacija raste, raste i potreba za izvorima kojim će se finansirati njene aktivnosti . Preduzetnik odgovara svom svojom imovinom, a za dobijanje kredita često garantuje istom. Stoga, zaduživanje utiče na nezadovljsvo, neraspoloženje, smanjenu produktivnost, na donošenje pogrešnih odluka, dužničko ropstvo i sl..

Rast se može okarakterisati kao mač sa dvije oštrice. Prirodno je da postoji želja i potreba za rastom, pogotovo u ranoj fazi. Postoji mnogo argumenata koji su u službi rasta. Može se zaključiti da su vrijeme i tempo rasta bitne pretpostavke. Međutim, rastom je potrebno upravljati. Donosilac odluka mora biti u stanju da predvidi do kog nivoa i kojom brzinom biznis može da raste. U protivnom će nastati problemi, koji, imajući u vidu osjetljivost i ranjivost u ranoj fazi, u najvećem broju slučajeva dovode do propadanja biznisa.    

Ostavite komentar