PKCG: Neophodno iskoristiti domaći potencijal

#Ekonomija #DomaćiPotencijal #Pkcg

pkcg.jpg

Crna Gora mora što više da koristi domaće poljoprivredne potencijale, jer je nedopustivo da turistička ponuda bude neopravdano zavisna od proizvodnje iz regiona, odakle se godišnje uveze oko 400 miliona EUR hrane, ocijenjeno je iz Privredne komore.

“Svaka supstitucija uvoza domaćim proizvodima direktno utiče na smanjenje deficita, bolje korišćenje domaćih kapaciteta, kao i veće zapošljavanje”, rekli su iz PKCG.

Oni su dodali da je pred privrednicima stalni cilj koji podrazumijeva rast proizvodnje i proizvod visokog kvalitete i konkurentne cijene.

“U velikoj konkurenciji sa uvoznim proizvodima, veoma je važno razvijati svijest potrošača da se kupuje domaći proizvod koji je dostigao svjetske standarde kvaliteta i bezbjednosti, a pri tome je cjenovno kunkurentan”, naveli su iz PKCG.

Oni smatraju da je zato, uz evidentan rast domaće proizvodnje, neophodno pokrenuti aktivnosti na popularizaciji domaće proizvodnje, kao i njenom boljem pozicioniranju u trgovčkim objektima i kroz turističku tražnju, koja iz godine u godinu bilježi značajan rast.

“Dopuna turističke gastro ponudom danas je neophodnost zbog bolje promocije turističkih potenicijala Crne Gore. Plasman domaćih proizvoda kroz turističku tražnju predstavlja u stvari takozvani ‘izvoz na pragu’ ili ‘nevidljivi izvoz’, ali čija se vrijednost još ne može precizno odrediti”, rekli su predstavnici PKCG.

Oni su saopštili da, sa druge strane, rast turističke tražnje zahtijeva i povećan uvoz poljoprivrednih proizvoda koje Crna Gora ne proizvodi ili to čini u nedovoljnim količinama da zadovolji potrebe turista i domaćeg stanovništva.

Iz PKCG su naveli da se Crna Gora, uključivanjem u međunarodne trgovačke tokove kroz članstvo u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (STO) i potpisivanjem međunarodnih ugovora i bilateralnih sporazuma, obavezala da će prihvatiti da poslovanje i legislativu prilagodi međunarodnim standardima.

To, kako su objasnili, podrazumijeva, prije svega, liberalizaciju tržišta, ali istovremeno otvara značajno veća tržišta za plasman crnogorskih proizvoda.

“Zbog jake tržišne utakmice sa kojom se suočavaju, proizvođači moraju stalno raditi na povećanju konkuretnosti proizvoda koji, po pravilu, prvo treba da nađu mjesto na domaćem tržištu, a zatim i za plasman na druga tržišta, jer danas između nastupa na domaćem tržištu i izvoza ima sve manje razlikae”, rekli su iz PKCG.

Oni su dodali da treba imati u vidu da je osvajanje tržišta, odnosno pozicioniranje na njemu, jedan od najtežih zadataka crnogorskih kompanija, jer je potrošačke navike teško promijeniti.

“To se prije svega odnosi na sektor hrane, gdje se potrošači nerado odlučuju da kupuju proizvode koje nijesu navikli. S druge strane, moćne strane kompanije stalno poboljšavaju marketinški nastup kako bi zadržale postojeća tržišta u sve jačoj konkurenciji”, kazali su predstavnici PKCG.

Oni su saopštili da su najčešći razlozi za kupovinu proizvoda drugih dobavljača, prije svega, visok kvalitet i niža cijena, ili dobro osmišljena promocija i reklama, za šta su potrebna značajna finansijska sredstva, što predstavlja i najveći problem za kompanije.

Iz PKCG su podsjetili da je ta institucija, imajući u vidu potrebu promovisanja kvalitetnih domaćih proizvoda i njihovog boljeg pozicioniranja, od 2008. godine realizuje projekat pod nazivom Dobro iz Crne Gore. PKCG od tada kontinuirano prati i analizira navike, ponašanje i preferencije potrošača prilikom kupovine proizvoda široke potrošnje, procjenjuje nivo spremnosti za kupovinu domaće hrane i pića, te ispituje moguće načine promocije tradicionalnih crnogorskih proizvoda i vrijednosti.

Analiza rezultata ankete sprovedene krajem prošle godine, kako su naveli iz PKCG, ukazuje na evidentan značajan pomak u promovisanju domaćih proizvoda i njihov bolji plasman, kako na domaćem, tako i na stranom tržištu.

“Uočen je stalan rast potrošača koji daju prednost domaćim proizvodima u odnosu na uvezene. Rezultati istraživanja su, takođe, pokazali da se uslovi pod kojima bi potrošači više kupovali domaće proizvode nijesu značajno mijenjali. Kupovali bi proizvode iz Crne Gore ukoliko bi imali povoljnije cijene od uvoznih i ukoliko bi imali sertifikate kvaliteta”, kazali su predstavnici PKCG.

Istraživanje je pokazalo i da potrošači najviše povjerenja imaju u proizvode proizvođača koji su nosioci prava korišćenja kolektivnog žiga Dobro iz Crne Gore, kao što su Plantaže, Mesna industrija “Goranović”, Trebjesa, Mesopromet i mljekare Lazine i Srna.

“Nesumnjivo je da jedan od ključnih uzroka tako pozitivnog trenda predstavlja kvalitet proizvoda koji, prema mišljenju ispitanika, ima potencijal i za međunarodna tržišta”, rekli su predstavnici PKCG.

Oni su dodali da značajan broj međunarodnih medalja za proizvode iz oblasti mesne, mljekarske, konditorske i proizvodnje pića, koje su crnogorski proizvođači dobili posljednijh godina na mnogim sajmovima i izložbama, predstavljaju potvrdu da su prepoznati kao proizvodi visokog kvaliteta, što doprinosi njihovoj većoj zastupljenosti na tržištu.

Iz PKCG su podsjetili da je, imajući u vidu potrebu za boljim pozicioniranjem i plasmanom domaćih proizvoda na tržištu, početkom jula u Komori održan okrugli sto na tu temu, gdje je pokazana spremnost svih aktera na tržištu za pokretanje akcije pod nazivom Kupujmo domaće, koja bi obuhvatila sve dosadašnje projekte u funkciji prepoznatljivosti i uspješnijeg plasmana domaćih proizvoda.

“Kupovinom domaćih proizvoda djeluje se na razvoj nacionalne ekonomije i unaprijeđenje kvaliteta života u Crnoj Gori. Najvažniji doprinosi projekta bi bili rast domaće proizvodnje, jačanje povjerenja u crnogorske proizvode, kreiranje novih radnih mjesta i rast profita domaćih proizvođača”, naveli su iz PKCG.

Oni su saopštili da je glavni zadatak države da stvori bolji poslovni ambijent u kojem će privrednici realizovati proizvodnju i plasirati proizvode na domaćem i stranom tržištu. Pomoć države poljoprivrednim proizvođačima opredjeljuje se, kako su dodali, kroz sredstva iz Agrobudžeta, koji ove godine iznosi 31,54 miliona EUR i veći je 39,13 odsto nego prošle.

“Njime su naročito povećane mjere ruralnog razvoja. One su oko tri puta veće u odnosu na mjere tržišno-cjenovne politike, zbog potrebe da se u pretpristupnom periodu povećaju konkurentnost proizvođača hrane, obradive površine i ukrupni stočni fond, kako bi nakon pristupanja EU stvorili bolju poziciju i veću apsorpcijsku mogućnost za povlačenje EU sredstava za direktna plaćanja”, objasnili su iz PKCG.

Oni su podsjetili da su najznačajnije novine vezane za mjere podrške mladim poljoprivrednicima, sredstva za navodnjavanje, mehanizaciju i intervencije na tržištu. Smanjen je, kako su naveli, minimalni broj grla za dobijanje premija u stočarstvu, čime novih 700 domaćinstava stiče pravo na to.

“Proizvođači mlijeka koji imaju organizovanu preradu na gazdinstvu dobijaće premije. Uvedena su direktna plaćanja u biljnoj proizvodnji, a povećana je i podrška po hektaru sa 160 eura na 180 eura, a smanjena minimalna površina za to na pola hektara”, rekli su iz PKCG.

U razvoj poljoprivrede tokom posljednjih godina usmjeravana su i sredstava kroz projekte MIDAS, IPARD like i ADMAS.

Kroz projekat Svjetske banke (SB) MIDAS, grant podršku vrijednu oko 6,5 miliona eura dobilo je 660 poljoprivrednika. Zbog uspjeha u realizaciji, SB je odobrila dodatna tri miliona eura za nastavak projekta, zbog snaženja konkurentnosti na tržištu i približavanja evropskim standardima poslovanja u poljoprivredi.

“Za razvoj poljoprivrede i usaglašavanje sa evropskim standardima pokrenut je i program IPARD-like vrijedan 5,2 miliona eura bespovratne podrške i IPARD like 2 za prerađivačku industriju u vrijednosti od 5,2 miliona eura bespovratne podrške”, podsjetili su iz PKCG.

Oni su dodali da je kroz projekat sa Abu Dabi razvojnim fondom (ADMAS) potpisano je šest ugovora, sa veoma povoljnim uslovima kreditiranja, dok će krajem ove godine početi i realizacija IPARD programa u iznosu od 39 miliona eura granta za proizvodnju hrane.

“Ostvareni rezultati u sektoru proizvodnje hrane – mlijeka, meda, grožđa i breskvi, povećanje zasijanih i zasađenih površina i rast stočnog fonda samo su potvrda da je veće ulaganje u taj sektor neophodno, jer je potrebno pripremiti proizvođače da povećaju obim i kvalitet proizvoda, smanje troškove i budu konkurentni kako bi se što bolje pripremili za borbu na domaćem i stranom tržištu”, zaključili su iz PKCG.

Izvor: Cafe Del Montenegro

Želite i vi da pišete za Crnu Goru? Javite nam se!

Napišite komentar