Bitkoin – nova valuta ili digitalna piramida

Šta je u stvari bitkoin, za Portal RTCG objašnjavaju Slobodan Lakić i Saša Vujošević profesori Monterne ekonomije i Tehnologije i inovacija na Ekonomskom fakultetu u Podgorici. Dok region „trese“ prava „bitkoin groznica“, ni u Crnoj Gori nije mali broj onih čiju je pažnju ta virtuelna valuta privukla. Na bitkoinu se do sada moglo dobro zaraditi. Prognoze govore moći će i dalje. Ipak, naši sagovornici savjetuju oprez.

Industrija kriptovaluta je rapidno rastuće područje: Ilustracija (foto: pixabay.com)

Najpopularnija virtuelna valuta bitkoin, početkom godine proslavila je svoj deveti rođendan. U stvari nema tačnog konsenzusa oko toga kada je zapravo rođen bitkoin. Neki smatraju da je to 31. oktobar 2008. godine kada je Satoši Nakamoto objavio dokument koji objašnjava osnove projekta. Ipak 03. januar je moment kada je bitkoin zapravo počeo da postoji.

Od nastanka njegova popularnost pa i vrijednost su sve veće. Prije od prilike godinu vrijedio je oko hiljadu dolara da bi krajem prošle godine u jednom momentu premašio 20 hiljada dolara.

Region „trese“ prava bitkoin groznica. U Srbiji i Hrvatskoj postoje bitkoin berze, bitkoin bankomati. U Crnoj Gori još uvijek, ne. Ipak, ne može se reći da nema onih čiju pažnju ova virtuelna valuta nije privukla, naprotiv, ali o svom iskustvu javno nerado govore.

Kao i svakim drugim novcem i bitkoinom se može plaćati. U svijetu i u nekim kafićima a kod nas, za sada, samo u „Dukley“ hotelu, restoranu i marini u Budvi kojima upravlja kompanija „Stratex“ .

Na toj „nevidljivoj valuti“ moglo se „dobro“ zaraditi. Kako za Portal RTCG kažu profesori Ekonomskog fakulteta u Podgorici, Slobodan Lakić i Saša Vujošević prognoze govore da će i dalje moći.

„‘Kripto svijet’ je u usponu: stvorena je gigantska šema ekstremno rizičnog i visoko špekulativnog investiranja. Industrija kriptovaluta je rapidno rastuće područje. Ukupno tržište kriptovaluta doseglo je tokom 2017. iznos od 200 miIijardi dolara. Kripto investiranje karakteriše velika brzina. Cijene digitalnih valuta su nestabilne. Trgovanja u najavi sa bitkoin fjučersima i bitkoin fondovima berzanskih indeksa mogla bi doprinijeti značajnom povećanju cijene bitkoina tokom sljedeće godine. Prognoze se kreću od 50.000 dolara do čak jednog miliona dolara. Blokčejn sistem može da izvrši diversifikaciju portfolija, što bi moglo da znači minimiziranje rizika investitorima. Bitkoin IRA je jedan od načina da se dopuni penzioni portfolio. Nova tehnologija kreira nove profitne mogućnosti poput industrije marihuane, kada su moguća plaćanja kriptovalutama, a banke nijesu opcija usljed zakonskih restrikcija“, kazao je Lakić.

„Iako bitkoin bilježi trend rasta i očekuje se i dalje, razvoj drugih kriptovaluta će sigurno u budućnosti usporiti dalji rast. Moguće da će neka druga kriptovaluta ugroziti primat bitkoina i biti primamljivija za ulaganja“, kazao je Vujošević.

Šta je u stvari bitkoin?

„Bitkoin je digitalna valuta koja je konstruisana da bi stalno apresirala (rasla) tokom vremena. Bitkoin navodno obavlja funkciju ‘čuvara vrijednosti’ poput zlata ili se koristi kao specifičan metod plaćanja za izabrane djelatnosti (industrije). Korist od bitkoina prepoznaje se u bazičnoj tehnologiji poznataoj kao blokčejn, sa superkompjuterima, što omogućava verifikovanje i vođenje transakcija u ‘digitalnim knjigama’ poznatim kao blokovi. Novokreirani bitkoin keš je klon bitkoin blokčejna. Bitkoin se okoristio od “mrežnog efekta’ (e-mail)“, objašnjava Lakić.

„Bitkoin (eng. bitcoin, skr. BTC) je vrsta digitalne decentralizovane valute osmišljene da se minimizuju troškovi transakcija (da budu besplatne), da transakcije budu anonimne i da se ne mogu pratiti. Evidenciju o transakcijama ne vodi nikakva banka, kao kod klasičnih bankarskih transakcija, već svi korisnici bitkoin mreže imaju podatke o svim transakcijama sa bitkoin adresama (koje nijesu adrese vlasnika, tj. anonimnost je zadržana ), dodaje Vujošević.

Osim što se sada može kupiti na bankomatu, u mjenjačnici ili na berzi do bitkona se dolazi „rudarenjem“. U nedostatku takve infrastrukture, kako su za Portal RTCG kazali sagovornici koji su željeli da ostanu anonimni, Crnogorci do bitkoina najčešće dolaze rudarenjem. To je, moglo bi se reći, rješavanje matematičke formule ili šifre.

„Kao i u klasičnim bankarskim transakcijama i kod plaćanja bitkoinom transakcija se mora verifikovati. U klasičnim plaćanjima banka će potvrditi da kupac ima novca na računu. Kako u bitkoin sistemu nema centralnog mjesta, transakcija se potvrđuje rešavanjem teškog matematičkog (kriptografskog) problema koji počiva na tzv. heš funkcijama. Za njegovo izračunavanje potrebno je izdvojiti određeno procesorsko vrijeme i resurse. Kako niko ne bi radio tu provjeru (jer košta!) besplatno, onaj ko je pogodio dobija nagradu u djelićima bitkoina. Ovaj proces dobijanja te nagrade je rudarenje (eng. mining)“, pojašnjava Vujošević.

U početku se, dodaje ta formula rješavala pomoću računara sa moćnim grafičkim karticama, a danas, sve više, pomoću specijalizovanih mašina za rudarenje.

„Rješenje problema potom provjeravaju ostali korisnici, što nije zahtjevno i radi se trenutno, a potom se verifikovani blok uvodi u glavnu knjigu (blokčein) i olančava sa prethodnim blokovima. Radi lakšeg razumijevanja pomenute heš funkcije su funkcije koje se u jednom pravcu lako računaju, ali u drugom ih je gotovo nemoguće izračunati. Npr. zamislite da je funkcija takva da za svako ime i prezime kao rezultat dobijete inicijale. Tako bi Vaši inicijali bili JB. Ako bi traženi problem bio da uz neke dodatne uslove odredimo ko je JB, to bi bio težak problem (ima mnogo osoba sa tim inicijalima). Ali ako ja kažem da je to Jelena Bobičić, lako je provjeriti sve uslove i ovu heš vrijednost JB! Naravno, kriptografske heš funkcije su daleko komplikovanije i njihovo testiranje se radi računarski. Upravo zato se ova potvrda kod rudarenja i zove Proof-of-work, a nakon potvrde okončana je i verifikacija i blok se pridružuje blokčeinu“, kazao je Vujošević.

U svijetu postoji preko 3000 elektronskih ili kriptovaluta. Najveći rivali bitkoina su litecoin, neo, iota, monero, cardano, ripple i bitcoin cash.

Kriptografija – naučna oblast koja se bavi šiframa kroz istoriju se uglavnom koristila u vojne i obavještajne svrhe (tajna razmjena informacija). Oktobra 2016. Pentagon je objavio da je aktivno istraživao blokčejn tehnologiju kako bi kreirao vojne kompjuterske sisteme, uključujući one koji kontrolišu američko nuklearno oružje.

Vujošević napominje da je razvojem Interneta kriptografija dobila posebno mjesto u biznisu – za obezbjeđivanje transakcija.

„Danas su sva plaćanja putem Interneta obezbijeđena nekim kriptografskim protokolom“, ističe Vujošević.

Bitkoin počiva na „blokčein“ tehnologiji.

„Blokčein predstavlja neku vrstu glavne knjige koja vodi evidenciju o svim izvršenim transakcijama i koju posjeduje svakikorisnik bitkoin mreže. Svaka transakcija je „olančana“ sa prethodnom transakcijom i tako redom sve do inicijalne. Dakle, može se pratiti putanja nekog bitkoina sve do njegovog nastanka. Naravno, evidentiraju se samo verifikovane transakcije, a njihovu verifikaciju sprovode učesnici bitkoin mreže rešavajući procesorski zahtjevne probleme (više u odgovoru na sledeće pitanje)“, objašnjava Vujošević.

Bitkoin ima određene funkcije novca. Ima vrijednost, njime se može trgovati, može se konvertovati u druge valute, itd. ali sa druge strane on nije pod kontrolom banaka te ni banke ni države ne mogu uticati na njegovu vrijednost. Njegovu vijednost određuje tržište.

„Prethodnih godina bilježen je i pad i rast. Prije oko mjesec dana bitkoin je zabilježio maksimalnu vrijednost, a zatim naglo pao, da bi opet, narednih dana lagano rastao. U svakom slučaju čak i ta vrijednost nakon pada je višestruko veća od maksimalne prošlogodišnje vrijednosti. Kako bitkoin ne kontroliše nijedna centralna banka to su promjene njegove vrijednosti izraženije od klasičnih valuta. Neka istraživanja su pokazala da na rast njegove vrijednosti veoma utiče povjerenje i razne glasine“, kazao je Vujošević.

Novac kao sredstvo razmjene kroz istoriju je mijenjao svoj oblik. U toku svog istorijskog razvoja ulogu novca su obavljale veoma različite vrste materijala od stoke preko metala do današnjeg čistog papirnog novca. Često se postavljaju pitanja da li je elektronski novac svijet budućnosti i da li će dovesti do ukidanja savremenog oblika novca ili je to pak još jedna piramidalna šema.

„Cilj nije da se ukine savremeni oblik novca jer to nije realna opcija (nije moguće). Savremeni oblik novčanog sistema je ‘papirna valuta’, a u suštini u užim definicijama novčane mase dominira depozitni novac, što će biti slučaj i u budućnosti. Elektronski novac koji je početkom ovog vijeka trebalo da dovede do ‘društva bez čekova i gotovine’ predstavlja tehnologiju elektronskog bankarstva. Obrnuta piramida likvidnosti, kreirana tokom posljednjih decenija, prikazuje novu strukturu novca – Novi svjetski finansijski poredak, gdje sve više dominiraju derivativi i sekjuritizacija kredita, a manje novčana masa i primarni novac“, kazao je Lakić.

Broj transakcija bitkoinom između 2014. i 2017. se učetvorostručio. (foto: Guliver/Getty Images)

Virtuelne valute, kaže Lakić, nijesu valute u pravom smislu te riječi.

„Bitkoin nije šire prihvaćen kao metod plaćanja. Bitkoin je jedna od nekoliko ‘aktiva’ ili inovacija, odnosno ‘eksponirani finansijski medij’, kojim se špekuliše i/ili manipuliše na, uslovno rečeno, globalnom nivou. Berze ili tržišta kriptovaluta su u većem dijelu svijeta neregulisana, što izdvojeno znači da ove aktivnosti nijesu nelegalne. Ipak, šeme ‘pumpanja i izdušivanja (pump and dump)’ su nezakonite na berzama poput London i New York Stock Exchange“, ističe Lakić.

Usljed brojnih hakovanja manjih berzi dolazilo je do krađe bitkoina. Jedna se dogodila i u Sloveniji.

„Za trgovanje bitkoinima trebalo bi da budu zainteresovane Komisije za hartije od vrijednosti. Komisija za hartije od vrijednosti SAD je odobrila kripto fondove berzanskih indeksa (ETFs). Zbog neregulisanosti bitkoina, institucionalni investitori bili su onemogućeni da trguju sa bitkoinom, ali uvođenje bitkoin fjučersa mijenja okolnosti. Svakako i zbog uvođenja bitkoin fondova berzanskih indeksa. Bitkoin berze zaračunavaju provizije i uglavnom sprovode neke oblike verifikacije klijenata. Kako su korisnici sprovodili transakcije sa sporijim kompjuterima, kada su hakeri predstavljali opasnost, Bitkoin zajednica preusmjerila se ka limitnoj blok veličini od 1 megabajta, što ipak ne može da konkuriše broju transakcija Vize i Pej Pala, i to od 2000 transakcija po sekundi. Bitkoin funkcioniše van kontrole centralnih banaka. Nakon nedavne reakcije kineskih regulatora, izgleda da Evropska centralna banka i zakonodavci istražuju regulativu kriptovaluta“, kazao je Lakić.

Po definiciji, svako ulaganje nosi određen rizik. To je, kaže Lakić slučaj i sa bitkoinom.

„Najvažnija je svijest o riziku i njegovom prihvatanju. Pojedine ljetošnje prognoze najavljivale su krah tržišta digitalne valute. Ipak, raste reputacija bitkoina kao sigurnog mjesta za investiranje, što se pokazalo tokom ove decenije u problematičnim finansijskim slučajevima na Kipru, Grčkoj i sa Bregzitom“, navodi Lakić.

Veća tražnja za bitkoinom znači i veću dobit. Broj transakcija bitkoinom između 2014. i 2017. se učetvorostručio.

„Posebno je pitanje realne likvidnosti koja treba da se pojavi na ovom tržištu. Krucijalno, rezultati nezakonite i neetičke šeme ‘pumpanja i izdušivanja’ šeme, koja prati trgovanje kriptovalutama, izrazito su nepredvidljivi. U takvim okolnostima potkopava se integritet tržišta i povjerenje. Prema pojedinim prognozama, bitkoin će u izvjesnoj mjeri u 2018. doživjeti krah („munjeviti slom“) gubeći makar pola svoje vrijednosti. Trenutno smo, u skladu s projekcijom, na sredini buma kriptovalute“, ističe Lakić.

Onima koji razmišljaju da sada ulože novac u kriptovalute Lakić kaže da rast cijena privlači druge nesmotrene investitore da kupuju, talas tražnje podiže cijene, „pumpači“ brzo prodaju valutu uz profit, onda nastaje krah i investitori ostvaruju gubitak.

Ukupna tržišna kapitalizacija kriptovaluta je porasla 800% tokom prošle godine. Ljetošnje prognoze o kretanju cijena bitkoina pokazale su se pogrešnim. S obzirom na povećano klađenje na bitkoin realno je bilo očekivati uzlazni pritisak na cijenu bitkoina, odnosno nove profitabilne mogućnosti i stvaranje nove generacije milionera. Upravo komisije za hartije od vrijednosti mogu da predstavljaju potporu rastu digitalnih valuta. Ipak, 22. decembra, ova digitalna aktiva je pala (pad cijena i tržišne kapitalizacije) za oko 37% od rekordnog nivoa 18. decembra, vjerovatno usljed aktivnosti dnevnih trgovaca devizama i hedž fondova. Istraživanje Biznis Insajdera pokazuje da je trgovina kriptovalutama šema „pumpanja i izdušivanja“ koja je ilegalna na mnogim tržištima i koja bi investitore mogla da izloži riziku velikih gubitaka. Pritom, kriptotrgovci koriste strategiju zasnovanu na aplikaciji Telegram kojom se iznenada podižu cijene kriptovalute koordinirajući nekoliko kupaca za djelovanje u određenim trenucima“, upozorava Lakić.

U svakom slučaju uložiti treba onoliko koliko smo spremni izgubiti.

Jelena Bobičić Čović

Izvor: Radio Televizija Crne Gore

Želite i vi da pišete za Crnu Goru? Javite nam se!

Ostavite komentar