Analiza portala Crna Gora: Treba li ulagati u kripto valute?

 

#Analiza #Kriptovalute

Kada su kriptovalute u pitanju javnost je potpuno podijeljena i dobićete samo dvije vrste savjeta. Jedna je da ulažete, na primjer, u najpoznatiju od njih bitcoin, ili da od toga pobjegnete glavom bez obzira jer ćete izgubiti novac. Argumenti prvih su da on poprima obličja prave valute i da ima svoje mjesto na tržištu, dok će ovi drugi tvrditi da je Bitcoin samo jedan od oblika kockanja s vrlo nepredvidljivim rezultatima.

Malo je stručnjaka koji mogu tvrdo stati iza ulaganja u kriptovalutu a mnogo onih koji tvrde da ako i uložite u Bitcoin postoji velika mogućnost (veća nego u bilo kojem drugom slučaju) da ćete izgubiti sav svoj novac. Možete ga izgubiti u internetskoj prevari jer u pogledu investiranja novca u Bitcoin ne postoje nikakvi oblici zaštite od strane državnih ustanova ili zakona. Bitcoin isto tako vrlo lako može biti ukraden od strane raznoraznih hakera.

Jedan dio onih koji kažu kako je Bitcoin daleko od toga da bude valuta kažu kako svaka valuta treba imati koliko-toliko stabilnu vrijednost na berzi, a kod Bitcoina nije tako. Njegova vrijednost jedno vrijeme vrlo brzo i visoko raste da bi kasnije pala na niske stope. I to je ono po čemu se Bitcoin najviše odlikuje.

Čak i u vremenskom periodu od nekoliko dana nije nemoguće za Bitcoin vrijednost da ona padne ili se podigne za recimo 20%. Svaki put kada se njegova vrijednost drastično poveća to daje razloge za brige.

Prije šest godina vrijednost najpopularnije kripto-valute bila je 6,7 dolara a prošle godine u maju je iznosila nešto više od 2.800 dolara! U decembru prošle godine između 06. i 07., u razmaku manjem od 24 sata porasla sa 12 770 USD na 16 583 USD. Na drugoj strani, u vremenskom periodu između 08. i 12. novembra vrijednost Bitcoina je pala sa 7458 USD na 5857 USD, da bi onda između za tri dana porasla na 12 168 USD.

Jasno je da je nemoguće odrediti kakva bi vrijednost ove valute mogla biti, na primjer, početkom 2018. godine. Robert Šiler, profesor ekonomije sa Jejla, dobitnik Nobelove nagrade za rad na mjehurićima, rekao je kako je Bitcoin jedan od najboljih primjera kako izgleda jedan ”ekonomski” mjehurić.

Transakcije Bitcoinima su izutetno skupe i kreću se od 13 do 20 dolara po najobičnijom transakciji. Problem je što one i veoma dugo traju i to ne zbog nestručnosti ili sistema neke zemlje, već zbog načina kako ova valuta funkcioniše. Ako želite nešto platiti ovom valutom to može potrajati satima, a dodatni problem je što Bitcoin ne možete trošiti bilo gdje, pa čak ni u SAD koja ga najviše podržava.

Recimo, u SAD-u u državama gdje je Bitcoin možda najprimjenjiviji, postoji samo oko 90 restorana koji prihvataju Bitcoin. Što je 90 od otprilike 620 900 koliko sveukupno postoji restorana u Sjedinjenim Državama? A ovo se odnosi na SAD, na državu gdje je Bitcoin navodno najviše primjenjiv. Za ostatak svijeta pogotovo za Balkan ne moramo ni govoriti.

Ako se, ipak, odlučite da kupite neku kriptovalutu najbolji način za prodaju i kupovinu posredstvom sajtova za razmjenu digitalnih valuta. Potrebno je da otvorite račun na pouzdanom sajtu i preuzmete novčanik a potom odaberete način plaćanja za prenos sredstava prodavcu digitalne valute, na primjer kreditna kartica ili transfer sa bankovnog računa. Nakon što ste prebacili sredstva na vaš online račun, ostaje da izaberete valutu koju želite kupiti.

Cijena kripto-valuta može da varira na različitim sajtovima. Vrijeme potrebno da se transakcija obavi zavisiće od vaše cijene (imate mogućnost da ponudite cijenu po kojoj želite da kupite) i vrste kripto-valute koju želite da kupite. Može da traje nekoliko sekundi, minuta ili do sat vremena.

Nakon što sistem sajta za razmjenu valuta pronađe prodavca koji pristaje na vašu cenu, kripto-valuta će će biti poslata u vaš novčanik a novac prodavcu.

Jedan od načina kupovine kripto-valuta je preko online zajednica. Cijena na forumima je slična ili nešto niža od cijene na sajtovima za razmenu digitalnih valuta.

Bitcoin – Kripto-valuta Bitcoin debitovala je 2008. godine a predstavila ga je osoba koja koristi pseudonim Satoshi Nakamoto u naučnom radu pod nazivom Bitcoin: A Peer-to-Peer Electronic Cash System.

Trenutna tržišna kapitalizacija Bitcoin-a je 40 milijardi eura, njegova trenutna cijena je 2427,56 eura i trenutno je u opticaju 16,4 miliona Bitcoin-a.

Ethereum – Ethereum je debitovao polovinom 2015. godine. Njegova trenutna tržišna kapitalizacija je 28,6 milijardi eura, trenutna cijena 308,46 i trenutno je u opticaju 92,7 miliona Ethereum.

Ripple – Ripple Transaction Protocol (RTXP) ili Ripple protokol izgrađen je na distribuiranom open-source Internet protokolu i izvornoj valuti nazvanoj XRP (ripples). Authur Britto, Ryan Fugger i David Schwartz su objavili Ripple 2012. godine, navodeći da on omogućava sigurne globalne finansijske transakcije bilo koje veličine koje se obavljaju trenutno i bez naknade.

Litecoin – Charles Lee, bivši zaposlenik kompanije Google, predstavio je Litecoin krajem 2011. godine. Litecoin je P2P Internet valuta koja omogućava trenutnu i skoro besplatno plaćanje svima na svijetu. Litecoin je open-source, globalna mreža plaćanja koja je u potpunosti decentralizovana. Iako je tehnički skoro identičan Bitcoin-u, Litecoin ipak donosi neka tehnička poboljšanja kao što je povećanje količine transakcija koje se mogu obraditi u određenom vremenu, što utiče na smanjenje potencijalnih uskih grla. Takođe, troškovi plaćanja skoro da i ne postoje skoro da nulu troškove plaćanja a isplate su približno četiri puta brže od Bitcoin-a.

Njegova tržišna kapitalizacija je 2,2 milijarde eura, trenutna cijena 43,26 eura, a u opticaju je više od 51 milion Litecoin.

Ethereum Classic – Ethereum Classic je poput Ethereum-a decentralizovana platforma zadužena za “pametne ugovore” (smart contracts), aplikacije koje rade baš onako kako su programirane, bez mogućnosti bilo kakvog kašnjenja, cenzure, prevare ili uplitanja treće strane. Ethereum Classic je nastavak originalnog Ethereum “blockchain-a”, klasična verzija čuva nepromjenjenu istoriju, bez spoljnih smetnji i subjektivnih promjena nastalih kao posljedica transakcija.

Ethereum Classic ima tržišnu kapitalizaciju od 1,7 milijardi eura, trenutna cijena mu je 19,15 eura a u opticaju nešto manje od 93 miliona jedinica digitalne valute.

NEM – NEM je peer-to-peer kripto-valuta i “blockchain” platforma pokrenuta početkom 2015. godine. NEM uvodi nove funkcije u “blockchain” tehnologiju kao što je njen algoritam dokazivanja važnosti (POI, proof-of-importance), račune sa više potpisa, šifrovane poruke i Eigentrust ++ sistem reputacije. Njegova tržišna kapitalizacija iznosi skoro 1,5 milijardi eura, trenutna cijena je 0,166 eura i u opticaju je 9 milijardi NEM.

Dash – Ranije poznat kao Darkcoin i XCoin, debitova je početkom 2014. godine. Njegova tržišna kapitalizacija je 1,2 milijarde eura, trenutna cijena je 163,24 eura, a u opticaju 7,3 miliona Dash.

IOTA – Radi se o prvoj kripto-valuti koja ne koristi “blockchain” tehnologiju. IOTA koristi “Tangle”, koji se zasniva na DAG (usmerenim acikličnim grafikonima) tehnologiji koja omogućava razne funkcije a ključne su: transakcije bez troškova, beskonačna skalabilnost ili offline transakcije.
Kod tradicionalne “blockchain” tehnologije, različite transakcije su uvezene u svaki blok prije nego što ovaj paket transakcija potvrde rudari (miners). Kod “Tangle” tehnologije, svaka pojedinačna transakcija stvara novi blok koji sam sebe potvrđuje.

Tržišna kapitalizacije je nešto veća od milijardu eura, trenutna cijena 0,3757 eura dok je u opticaju nešto više od 2,7 milijardi jedinica ove digitalne valute.

BitShares – Tržišna kapitalizacija njemačke kompanije koja se fokusira na “blockchain” tehnologiji je 725 miliona eura, trenutna cijena 0,2793 eura, a u opticaju je skoro 2,6 milijardi jedinica ove kripto-valute.

Monero – Monero je open-source kripto-valuta kreirana polovinom 2014. godine sa fokusom na privatnost, decentralizaciju i stabilnost. Za razliku od mnogih kripto-valuta za koje se može reći da su klon izvornog Bitcoin koda, Monero koristi CryptoNote protokol, koji je inicijalno koristio Bytecoin (kripto-valuta iz koje je proistekao Monero).

Bilo kako bilo, kripto-valute nude ogromnu mogućnost za zaradu, ali i za gubitak novca.

Želite i vi da pišete za Crnu Goru? Javite nam se!

Ostavite komentar